ZERO WASTE – savjeti Anamarije Prgomet za ulazak u život bez otpada


U posljednje, sada već gotovo dvije godine nemali broj populacije počeo je intenzivnije razmišljati o svom imunitetu, zdravlju, onome što unosimo u svoje tijelo, kao i svemu onome što može utjecati na ljudsko zdravlje. Počeli smo u većoj mjeri nego inače (barem mi se tako čini) preispitivati svoje navike, ponašanja i odnose, pa tako i naš odnos prema okolišu i svijetu oko sebe. Počeli smo shvaćati i da nas sve ono što se događa u prirodi, zahvaljujući našoj ruci, dovodi do aktualnih događanja u svijetu.


Foto: Pexels
Foto: Pexels

Jedna od opcija osvještenijeg načina života svakako je zero waste – život bez otpada. Koriste se materijali poput stakla, drva i metala, izbjegava se plastika, a odjeća se razmjenjuje, kupuje u second hand dućanima ili od dugotrajnih materijala lokalnih proizvođača. Smanjuje se kupovina nepotrebnog, naglasak je i na štednji onoga što se svakodnevno troši, na ponovnom iskorištavanju, recikliranju i kompostiranju.

Zero waste ne ide po principu „ili-ili“, odnosno ili ću se apsolutno pridržavati svih postulata zero waste načina života ili se neću pridržavati ničega i živjet ću kao da je cijeli svijet podređen meni. Iako je to pokret koji promovira život bez stvaranja ikakvog otpada, osobno mislim da puno činimo samo uvodeći male promjene u svoj život i razmišljajući održivije svakodnevno. Uostalom, osim što ovakvim, slobodno ću se izraziti, zdravorazumskim razmišljanjem radimo dobro za planet oko sebe i sva druga živa bića, njime i njegujemo svoje zdravlje (prirodni preparati, organske sezonske namirnice, život bez kemikalija…) a takvo je življenje i financijski isplativije. No, potrebno je nešto više znatiželje, truda i pripreme.


Foto: Pexels

Ako mislite da je takav život nemoguće živjeti, Anamarija Prgomet, osnivačica zero waste pokreta u Hrvatskoj, živući je dokaz da je takav pothvat itekako moguć!

Pitala sam Anamariju kako uvesti zero waste u svoju svakodnevicu, pa vam njene savjete donosim u nastavku. Kaže i da nam takav način života pomaže da vidimo kako su živjeli naši djedovi i bake – mnogo jednostavnije, sporije, puno više cijeneći prirodu. Iako je danas živjeti tako teže zbog ubrzanosti života, nije neizvedivo. Na nama je da odaberemo čemu želimo naginjati, konzumerizmu i pasivnijem načinu života gdje je mnogo toga „servirano na pladnju“ ili održivijem životu, za što je potrebna čvrsta volja i svakodnevna akcija.

Kako živjeti zero waste? Evo što kaže Anamarija:

  • plastične četkice za zube zamijeniti bambusovim/drvenim četkicama, plastične britvice metalnim

  • plastične vrećice zamijeniti platnenim (i kupovati u rinfuzi)

  • naučiti raditi svoju pastu za zube, dezodorans (potrebne sirovine traju po dvije godine, što je super za budžet), kao i pregršt namirnica – od biljnih napitaka do čokolada i gumenih bombona (Anamariji se uvijek možete javiti na Instagram ukoliko trebate savjet ili imate pitanje)

  • naučiti kompostirati bio otpad (kore voće i povrća, ljuske jaja, listove čaja, talog kave…)

  • u kuhinji koristiti staklo i metal te kupovati lokalno, od domaćih OPG-ova


Foto: Pexels

Ovakav način života sa sobom donosi i minimalizam, manje skupljanja različitih ambalaža, dugotrajnije održavanje pribora u kuhinji i kupaonici, kao i odjeće i obuće.

Retorički (se) pitam za kraj – mislimo li zaista na svoje zdravlje ako se čvrsto držimo konzumerizma iz kojekakvih razloga, ili se samo povodimo onim što nam je sa svih strana ponuđeno? Razmišljamo li koliko smo zapravo važni kao pojedinci i koliki učinak imamo na svijet oko sebe? „Heroj ulice“ ne mora ostati samo naziv pjesme, to možeš biti u svakom trenutku, znaš? 😉

Nedavne objave:

Ima nade…

Prošla godina me naučila da ima nade. Ako se osjećate usamljeno i pitate se gdje je taj netko „vaš“, samo ću vam pripomenuti da sam...

Kako je Grinch (u obliku potresa mozga) Josipi vratio Božić?

Otvorila sam Instagram i vidjela da mi je Josipa odgovorila na pitanje koje sam postavila vezano uz prosinac - imaju li svi, također, potrebu...

RAZGOVOR S LUKRECIJOM TOMUŠIĆ: „Brijem da je moj filter šaren, blesav, a katkad i kao metalna ploča – ništa ne prima“

Ako čujete: „Hej, lepi!“ ili „Mladiću!“ (a možda niste ni mladi ni lijepi, hehe), a to izgovara preslatka ženska osoba, nemojte ustuknuti i pobjeći...